U Srbiji je već godinama praksa da svaka devizna uplata iz inostranstva mora biti “opravdana” banci.
Bilo da je reč o plati, honoraru, poklonu, zajmu, povraćaju troškova ili donaciji – banke su zahtevale dokumentaciju koja potvrđuje svrhu uplate.
Frilenseri, IT stručnjaci, konsultanti, dizajneri, preduzetnici, ali i obični građani koji primaju podršku od članova porodice iz dijaspore – svi su makar jednom doživeli da im sredstva budu blokirana dok se ne “objasni” zašto je novac uplaćen.
Ponekad su se tražili ugovori, ponekad fakture, a neretko i dodatna prepiska sa bankom.
Ta praksa uskoro odlazi u prošlost.
SEPA režim – Single Euro Payments Area (Jedinstveno područje plaćanja u evrima)
SEPA je evropska inicijativa koja omogućava brza, transparentna i jeftina plaćanja u evrima, gotovo kao da su domaća, i to sa standardizovanim pravilima i procedurama.
Šta se tačno menja od 2026. godine?
Narodna banka Srbije najavila je da je u završnoj fazi pripreme novi model obrade deviznih priliva, koji će se oslanjati na automatsku obradu i naknadnu poresku kontrolu, umesto na prethodno bankarsko odobrenje.
Prema dostupnim informacijama, nova pravila podrazumevaju sledeće:
- Banke neće više tražiti dokumentaciju o svrsi uplate kao uslov za proknjiženje sredstava.
- Devizna sredstva će biti odmah dostupna korisniku, osim u izuzetnim slučajevima kada postoji sumnja u nelegalan izvor.
- Poreska uprava će imati pristup podacima o prilivima i vršiti kontrolu po sopstvenim kriterijumima i algoritmima, bez aktivnog učešća banaka.
Zakon o deviznom poslovanju, kao i relevantni podzakonski akti, biće izmenjeni do kraja 2025. godine, a primena novog režima planirana je od 2026. godine.
Koga se ova promena najviše tiče?
- Frilenseri i samozaposleni koji rade za strane klijente – više neće morati da banci dostavljaju ugovore i fakture za svaku uplatu.
- Privatna lica koja primaju novac iz inostranstva – od porodice, prijatelja, u vidu poklona, podrške ili pomoći.
- Mala i srednja preduzeća koja sarađuju sa partnerima iz inostranstva – uplate predugovora, avansi, refundacije i drugo više neće biti blokirane zbog birokratskih prepreka.
Ova promena je deo šire strategije digitalizacije i usklađivanja sa praksama Evropske unije.
Cilj je da se administrativno rastereti finansijski promet, bez ugrožavanja sistema sprečavanja pranja novca.
Da li to znači da se uplate više neće proveravati?
Ne. Promena se odnosi isključivo na proceduru – ne i na poresku ili krivičnu odgovornost.
Poreska uprava će i dalje imati pravo (i obavezu) da proverava izvor prihoda i eventualno pokreće postupke ako postoje nepravilnosti.
Međutim, korisnici više neće biti talac banaka koje, iz straha od kazni, zahtevaju prekomernu dokumentaciju i često blokiraju novac bez zakonskog osnova.
Najvažnije je razumeti: olakšava se pristup sredstvima, ali ostaje obaveza pravilnog prijavljivanja i plaćanja poreza.
Na šta treba obratiti pažnju?
- Lica koja redovno primaju prilive (posebno honorare) i dalje će morati da ih prijavljuju kao prihod u skladu sa poreskim propisima.
- Biće potrebna interno vođena evidencija, posebno kod fizičkih lica koja rade kao preduzetnici ili se oslanjaju na više izvora iz inostranstva.
- U slučaju da iznosi postanu neuobičajeno visoki ili nesrazmerni, sistemi detekcije mogu pokrenuti dodatne provere.
Drugim rečima, neće biti potrebno banci objašnjavati svaki dinar, ali će biti poželjno da sami znate otkud vam novac.
Zaključak
Izostanak pravdanja uplata banci je značajan korak napred za privredu i građane, ali ne treba ga tumačiti kao poziv na “sivu zonu”.
Štaviše, upravo zbog ovakvih promena postaje važnije nego ikad da se lične i poslovne finansije vode transparentno i uz pravnu sigurnost.
Naša kancelarija stoji na raspolaganju svim klijentima, od preduzetnika do većih firmi i fizičkih lica koji žele da se pripreme za ovaj novi sistem.
Tu smo da pomognemo u proceni poreskih rizika, izradi internih procedura i savetovanju o usklađivanju sa budućim propisima.
Ukoliko vam je potrebna pravna pomoć, ne oklevajte da nas kontaktirate.